Komplikacije Dijabetesa | Bio-san Celliant™
Za pomoć pri kupovini ili savjet nazovite nas na 031 638 638 ili 095 638 638 8
Za pomoć pri kupovini ili savjet nazovite nas na 031 638 638 ili 095 638 638 8

Komplikacije dijabetesa

Diabetes mellitus, latinski naziv za šećernu bolest, doslovno bi mogli prevesti kao ˝sladak poput meda˝.

Međutim, oboljeli od ove bolesti vjerojatno je ne bi stavili u isti konteskt s medom, jer je njihova sjekira nažalost odskočila miljama daleko od nečega slatkog ili medenog.

Kao i svaka druga kronična bolest zahtjeva od bolesnika disvipliniranost, usvajanje novih životnih navika i dugoročno nosi sa sobom rizik od čitavog niza komplikacija.

Komplikacije u prvom redu nastaju kao posljedica loše kontrole glikemije, i najprije pogađuju krvne žile, i njih dijelimo u dvije osnovne skupine i to su: mikrovaskularne i makrovaskularne komplikacije.

Mikrovaskularne su one koje pogađaju male krvne žile, a makrovaskularne pogađaju velike krvne žile.

Šećerna bolest oštećuje i imunološki sustav te je u dijabetičara smanjena otpornost i obrana organizma protiv infekcija.

Nastojat ću u ostatku teksta reći o većini komplikacija ponešto, ali sa naglaskom na dijabetičko stopalo. Također spomenut ću i neke od učestalijih poremećaja spavanja koje pogađaju oboljele od ove bolesti.

Dijabetička neuropatija

Dijabetička neuropatija je posljedica ishemije (smanjena prokrvljenosost) živaca zbog promjena na malim krvnim žilama, izravnog učinka povišene glukoze na živce i poremećaja staničnog metabolizma.

Najčešća je simetrična polineuropatija koja pogađa šake i stopala. Očituje se osjetnim ispadima u obliku rukavica i čarapa, javlja se osjećaj trnjenja, peckanaja, žarenja, a moguće je i smanje osjeta dodira koji može dovesti do zamagljene percepcije ozljeda na nogama što može dovesti do dijabetičkog stopala.

Autonomna neuropatija nastaje usljed oštećenja živaca autonomnog živčanog sustava (simpatikusa i parasimpatikusa), te dovodi do ortosatske hipotenzije (nagli pad krvog tlaka prilikom stajanja), tahikardije, poremećaja sa gutanjem, poremećaj regulacije stolice i urina i sl.

Dijabetičko stopalo

Dijabetičko stopalo je najčešća kronična komplikacija šećerne bolesti. Ono nastaje međusobnim djelovanjem dijabetičke neuropatije, te promjena velikih i malih krvnih žila.

Posljedično dolazi do deformacije, ulceracije i gangrene (nekroza ili odumiranje tkiva), te konačno amputacije ekstremiteta.

Razlikujemo neuropatsko i neuroishemijesko stopalo. Kod neuropatskog stopala su prisutne pulzacije arterija, stopalo je toplo, natečeno, te dolazi do pojave ulkusa (čir, duboka rana) na zadebljanoj koži.

Kod neuroishemijskog stopala pulzacije arterija su smanjene ili odsutne, smanjena je prokrvljenost stopala, stopala su hladna, koža stopala je blijeda, stanjena (atrofična) i u ovome obliku dolazi do nastanka ulceracija.

Da bi se smanjila pojavnost ulkusa i amputacija najznačajnija je prevencija.

Prevencija se sastoji u tome da se barem jednom godišnje bolesnicima obavi pregled stopala koji uključuje procjenu stanja krvnih žila stopala, mišića, živaca i kože.

Bolesnici koji su izloženi riziku (oni koji imaju deformitete stopala, kožne probleme) trebaju provoditi preventivnu njegu i higijenu stopala, nositi odgovarajuću obuću i euducirati s o njezi stopala.

Bolesnici sa visokom rizikom (oni sa bolestima krvnih žila, abnormalnosti kože i noktiju, prethodni ulkusi i sl.) moraju provoditi preventivnu njegu žuljeva, nositi posebno izrađene uloške ili cipele, stalno se educirati o njezi stopala.

Dijabetes i problemi s spavanjem

Problemi sa spavanjem pogađaju i zdravu populaciju ali su daleko češći u osoba oboljelih od kroničnih bolesti kao što je dijabetes.

Kod dijabetičara je češća pojavnost apneje (prestanka disanja) u snu i sindroma nemirnih nogu, koji predstavljaju dio široke palete poremećaja povezanih sa spavanjem.

Manjak sna ili loša kvaliteta sna tijekom nekoliko noći dovodi do umora, pojačane razdražljivosti, smanjenja koncentracije, povećanja krvnog tlaka i glukoze u krvi.

Ukoliko se poteškoće sa spavanjem protegnu kroz nekoliko godina povećava se rizik za nastanak povećane tjelesne težine, dijabetesa, srčanih bolesti.

U nastavku teksta pozabavit ću se poremećajima koji remete kvalitetu sna kod dijabetičara.

Opstruktivna apneja u snu

Apneja u snu jedan je od načešćih poremećaja spavanja. Osobe sa apnejom u snu tijekom sna prestanu nakratko disati, manjak kisika alarmira mozak da nešto ne štima i osoba se onda probudi, nakon čega se disanje normalizira.

Pojam obstruktivna označava zatvaranje dišnog puta, postojanje prepreke pri prolasku zraka do pluća. Simptomi koje osoba sa apnejom u snu može imati uključuju: hrkanje, učestalo buđenje tijekom sna, jutarnje glavobolje, pojačana razdražljivost, umor tijekom dana, povišen krvni tlak.

Većina osoba sa apnejom u snu ne zna za to jer se javlja tijekom sna, te su često članovi obitelji, bračni parneri ti koji prvi zamijete da nešto nije uredu. Ovaj poremećaj kod dijabetičara može povećati štetan učinak dijabetesa na oči i bubrege.

U liječenu ovog poremećaja najznačajnije je usvojiti zdrave obrazce življenja kao što su zdrava prehrana, izbjegavanje štetnih navika (pušenje, konzumacija alkohola i/ili psihoaktivnih supstanci), redovita tjelovježba i sl.

Na prvom mjestu valja ipak posebno istaknuti smanjenje tjelesne težine koje znatno dovodi do poboljšanja postojeće simptomatike.

Nadalje postoje različita pomagala, maskice sa zrakom pod pozitivnim tlakom koje se stavljaju na usta ili nos, tzv. CPAP (continuous positive airway pressure).

Radi se o aparatu koji upuhuje zrak u dišni put preko maske stavljene na nos ili na usta i nos koju bolesnik nosi tijekom spavanja.

Sindrom nemirnih nogu

Sindrom nemirnih nogu (restless legs syndrome) je stanje koje je karakterizirano prisutstvom neobičnih senzacija u nogama, koje se tipično javljaju noću.

Neki od češćih simptoma koji se javljaju u nogama uljučuju: laganu bol, trzanje, trnce, neugodnu toplinu.

Ovi simptomi izazivaju jaku potrebu za pomicanjem nogu, te se simptomi pomicanjem smanjuju ili nestaju.

Točan uzrok nastanka ovog sindroma je nepoznat, češći je u dijabetičara osobito onih kod kojih je prisutna periferna neuropatija ili oštećene bubrega. Od terapijskih postupaka potrebno je izbaciti kofein, pušenje, alkohol.

Po pojavi simptoma se preporuča ustajanje i hodanje do njihova prestanka.

Nadalje poželjno je istezanje nogu prije odlaska na spavanje, dnevne tjelovježbe, izbjegavanje lijekova koji bi mogli pogoršati simptome.

Dijabetička retinopatija

Dijabetička retinopatija je najčešći uzrok sljepoće u svijetu. Simptome daje tek u uznapredovaloj fazi te je stoga kod dijabetičara potrebna redovita kontrola očne pozadine.

Kod dijabetičke retinopatije dolazi do oštećenja krvnih žila mrežnice što u konačnici rezultira oštećenjem vida, a može dovesti i do njegova potpuna gubitka.

Nastale promjene očne pozadine tretiraju se laserom i primjenama intraookularnih (u oko) injekcija.

Dijabetička nefropatija

Dijabetička nefropatija je oštećenje bubrega uzkovano dijabetesom. Uslijed oštećena bubrega dolazi i do porasta arterijskog tlaka, koji onda dodatno oštećuje bubrežnu funkciju.

U uznapredovaloj fazi dolazi do uremije (terminalna faza bubrežnog zatajanja).

U terapiji je bitna kontrola i održavanje glukoze u krvi čim bliže granicama normalnih vrijednosti, primjena lijekova za sniženje krvnog tlaka. U slučaju pojave bubrežnog zatajenja bolesnici su primorani na dijalizu.

Ovo su samo neke od komplikacija do kojih dijabetes može dovesti. Valja još napomenuti da je dijabetes rizikofaktor za nastank infarkta srca i mozga uslijed ateroslerotski promijenjenih velikih krvnih žila.

Dijabetičari su skloniji i infekcijama jer hiperglikemija dovodi do oštećenja funkcije stanica imunološkog sustava (granulocita i limfocita T).

I za kraj, da ne duljim, a da se ipak malo zamislite: ˝Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja, sve je ništa˝ (Arthur Schopenhauer).

Sleep well & stay well !

Literatura:
• Božidar Vrhovac i sur.: Interna medicina, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.
• MSD priručnik
• Diabetes and sleep problems (Joslin diabetes center)

Vedran Orešković, dr.med.